Tokom radne nedelje, objavljen je niz ekonomskih podataka. Na tržišta je najviše uticala odluka Banke Engleske da snizi kamatnu stopu i poveća obim mesečnog programa kupovine obveznica.
U ponedeljak su objavljeni podaci koji su pokazali da je proizvodnja u Japanu porasla u julu na 49,3 poena sa 49,0 poena koliko su pokazali preliminarni podaci u junu. Ekonomisti su predviđali da će da ostane nepromenjena. Monetarna baza je pala u julu na 24,7 odsto sa 25,4 odsto u prethodnom mesecu, dok su analitičari očekivali pad na 24,3 odsto. Indeks poverenja domaćinstava pao je u julu na 41,3 poena sa 41,8 u prethodnom mesecu. Analitičari su očekivali rast na 42,2 poena. Indeks aktivnosti sektora usluga porastao je u julu na 50,4 poena sa 49,4 u prethodnom mesecu. Prosečne plate su porasle u poslednjem kvartalu na 1,3 odsto sa 0,1 odsto u prethodnom kvartalu, a predviđao se rast na 0,4 odsto.
Australijski AIG indeks proizvodnje skočio je na 56,4 poena u julu sa 51,8 u prethodnom mesecu. Odobrenja za izgradnju novih kuća pao je prošle nedelje za 2,9 odsto nakon pada od 5,2 odsto u prethodnoj nedelji. Trgovinski bilans je pao u julu na minus 3.195 milijardi dolara sa minus 2.418 milijardi u prethodnom mesecu, a predviđao se rast na minus 2.000 milijarde dolara. Australijska centralna banka smanjila je kamatnu stopu u avgustu na istorijski minimum od 1,50 odsto sa 1,75 odsto. U četvrtak su objavljeni podaci koji su pokazali da je maloprodaja porasla u julu za 0,1 odsto nakon rasta od 0,2 odst u prethodnom mesecu, dok su analitičari očekivali rast za 0,4 odsto.
Najveća privreda evrozone, Nemačka, objavila je u ponedeljak rast indeksa proizvodnje u julu na 53,8 poena sa 53,7 u prethodnom mesecu. Analitičari su očekivali da će da ostane nepromenjen. Indeks uslužnog sektora je pao u julu na 54,4 poena sa 54,6 u prethodnom mesecu, a prognoziralo se da će da ostane nepromenjen. Industrijske narudžbe su pale u julu na minus 0,4 odsto sa 0,1 odsto u prethodnom mesecu. Ekonomisti su očekivali rast na 0,6 odsto.
Indeks proizvodnje u zoni evra porastao je u julu na 52,0 poena sa 51,9 u prethodnom mesecu, dok su ekonomisti prognozirali da će da ostane nepromenjen. Inflacija proizvođačkih cena porasla je u julu za 0,7 odsto nakon rasta od 0,6 odsto u prethodnom mesecu. Analitičari su očekivali rast za 0,4 odsto. Indeks sektora usluga porastao je u julu na 52,9 poena sa 52,7 u prethodnom mesecu, dok su analitičari predviđali da će da ostane nepromenjen. Indeks proizvodnje u maloprodajnom sektoru porastao je u julu na 48,9 poena sa 48,5 u prethodnom mesecu.
Indeks proizvodnje u Velikoj Britaniji pao je u julu na 48,2 poena sa 52,1 u junu, a predviđalo se da će da ostane nepromenjen. Indeks aktivnosti u građevinskom sektoru skliznuo je u julu na 45,9 poena sa 46,0 u junu. Ekonomisti su očekivali pad na 43,8 poena. Indeks aktivnosti u sektoru usluga ostao je nepromenjen u julu na 47,4 poena, što je bilo u skladu sa očekivanjima ekonomista. Banka Engleske je snizila u četvrtak referentnu kamatnu stopu na 0,25 odsto sa 0,50 odsto u prethodnom mesecu, što je bilo u skladu sa očekivanjima, a povećala je obim mesečnog programa kupovine obveznica sa 375 milijardi funti na 435 milijardi. Funta je oštro pala u odnosu na ostale glavne valute nakon odluke centralne banke. Halifaks indeks cena kuća pao je u julu za 1,0 odsto nakon rasta od 1,2 odsto u prethodnom mesecu. Analitičari su očekivali pad za 0,2 odsto.
Indeks proizvodnje u SAD-u pao je u julu na 52,6 poena sa 53,2 u junu, a analitičari su očekivali pad na 53,0 poena. Potrošnja u građevinskom sektoru pala je u julu za 0,6 odsto nakon pada od 0,1 odsto u prethodnom mesecu, ekonomisti su predviđali rast za 0,5 odsto. Lična potrošnja je porasla za 0,4 odsto u julu, dok se očekivao rast od 0,3 odsto, nakon povećanja od 0,4 odsto u maju. Lični dohoci su takođe porasli za 0,2 odsto, nakon rasta od 0,2 odsto u prethodnom mesecu, a prognozirao se rast za 0,3 odsto. Privatni sektor SAD-a, van poljoprivrednog, otvorio je 179.000 radnih mesta u julu, nakon rasta od 176.000 u junu, dok su analitičari predviđali rast za 170.000. Indeks aktivnosti sektora usluga pao je u julu na 55,5 poena sa 56,5 u junu. Analitičari su očekivali pad na 56,0 poena. Broj nezaposlenih, koji su podneli zahtev za pomoć, porastao je prošle nedelje za 3.000 lica na 269.000 sa 266.000 u prethodnoj nedelji. Analitičari su očekivali pad za 1.000 lica na 265.000. Industrijske narudžbe su pale u julu za 1,5 odsto nakon pada od 1,2 odsto u prethodnom mesecu, ekonomisti su prognozirali pad za 1,8 odsto. U petak su objavljeni podaci koji su pokazali da je broj zaposlenih, van poljoprivrednog sektora, porastao u julu za 255.000 nakon rasta od 292.000 u prethodnom mesecu. Analitičari su očekivali rast za 180.000. Stopa nezaposlenosti je ostala u julu na 4,9 odsto, dok su ekonomisti predviđali pad na 4,8 odsto. Prosečne zarade po satu porasle su u julu na 0,3 odsto sa 0,1 odsto u prethodnom mesecu, a prognozirao se rast na 0,2 odsto. Trgovinski bilans je pao u julu na minus 44.51 milijardu dolara sa minus 40.96 milijardi u prethodnom mesecu, dok se očekivao pad na minus 43.10 milijardi dolara.
Upozorenje! Ulaganje u Forex (devizno tržište) je ulaganje visokog rizika! Trgovanje na deviznom tržištu uz pomoć margine nosi visok stepen rizika i može da bude nepovoljan za sve investitore. Visok stepen poluga ponuđenih na Forex tržištu može da radi protiv Vas, kao i za Vas. Pre odluke o trgovanju na deviznom tržištu, trebali bi da pažljivo razmotrite ciljeve ulaganja, stepen iskustva i nivo rizika. Postoji mogućnost gubitka dela ili celokupne investicije, zato ne bi trebali da ulažete novac koji ne možete da prihvatite kao gubitak. Samo slobodan višak novca bi trebao da bude korišten za trgovanje. Takođe, treba da budete svesni svih rizika vezanih za trgovanje devizama i da tražite savete od nezavisnih finansijskih savetnika. Dobijene savete koristite na vlastitu odgovornost. ForexSrbija.rs ne prihvata odgovornost za bilo kakav gubitak ili štetu, gubitak profita, koji mogu da nastanu direktno ili indirektno, iz upotrebe ili oslanjanja na podatke objavljene na sajtu.
Copyright © 2010-2019 forexsrbija.rs