Japanski trgovinski bilans je porastao u junu na 0.34 biliona jena sa 0.29 biliona u prethodnom mesecu, dok su analitičari očekivali pad na 0.24 biliona jena. Indeks cena korporativnih usluga porastao je u julu za 0,2 odsto, posle rasta od 0,2 odsto u prethodnom mesecu. Analitičari su prognozirali rast za 0,1 odsto. Stopa nezaposlenosti pala je u junu na 3,1 odsto sa 3,2 odsto u prethodnom mesecu, a predviđalo se da će da ostane nepromenjena. Stopa inflacije osnovnih potrošačkih cena pala je u junu na minus 0,5 odsto sa minus 0,4 odsto u prethodnom mesecu. Ekonomisti su prognozirali da će da ostane nepromenjena. Inflacija osnovnih potrošačkih cena u Tokiju porasla je u junu na minus 0,4 odsto sa minus 0,5 odsto u prethodnom mesecu. Analitičari su očekivali da će da ostane nepromenjena. Industrijska proizvodnja porasla je u junu na 1,9 odsto sa minus 2,6 odsto u prethodnom mesecu, dok se predviđao rast na 0,7 odsto. Maloprodaja je porasla u junu na minus 1,4 odsto sa minus 1,9 odsto u prethodnom mesecu. Ekonomisti su prognozirali rast na minus 1,5 odsto. Broj novih kuća pao je u drugom kvartalu za 2,5 odsto nakon rasta od 9,8 odsto u prethodnom kvartalu. Analitičari su očekivali pad za 3,0 odsto.
Indeks nemačkog poslovnog poverenja je pao u julu na 108,3 poena sa 108,7 u junu, a prognozirao se pad na 107,5 poena. Indeks trenutne procene je povećan na 114,7 u julu sa 114,6 u prethodnom mesecu, dok se očekivao pad na 114,0 poena. Indeks poslovnih očekivanja je pao na 102,2 poena tokom ovog meseca sa 103,1 u junu. Ekonomisti su procenili pad na 101,2 poena. Indeks cena uvoza porastao je u junu za 0,5 odsto nakon rasta od 0,9 odsto u prethodnom mesecu, a prognozirao se rast za 0,6 odsto. Gfk potrošačka klima pala je u junu na 10,0 poena sa 10,1 u prethodnom mesecu. Ekonomisti su predviđali pad na 9,9 poena. Stopa nezaposlenosti je ostala nepromenjena u julu na 6,1 odsto, u skladu sa očekivanjima. Broj nezaposlenih smanjen je za 7.000 lica, a prognozirao se pad od 3.000, nakon pada od 6.000 lica u junu. Preliminarni podaci su pokazali da je inflacija cena potrošačkih proizvoda porasla u julu za 0,4 odsto, nakon rasta od 0,2 odsto u junu.
Indeks ekonomskih očekivanja u evrozoni poboljšao se u julu na 104,6 poena sa 104,4 u junu, a očekivao se pad na 103,7 poena. Inflacija potrošačkih cena je porasla u junu za 0,2 odsto nakon rasta od 0,1 odsto u prethodnom mesecu, a predviđalo se da će da ostane nepromenjena.
CBI indeks trenda industrijskih porudžbina u Velikoj Britaniji pao je u junu na minus 4 poena sa minus 2 u prethodnom mesecu. Ekonomisti su očekivali pad na minus 6 poena. Broj odobrenih hipoteka pao je u junu na 40.100 sa 41.800 u prethodnom mesecu. Analitičari su očekivali pad na 40.200. Indeks uslužnog sektora porastao je u junu za 0,3 odsto nakon rasta od 0,5 odsto u prethodnom mesecu, što je bilo u skladu sa predviđanjima ekonomista. Preliminarni podaci su pokazali da je ekonomija porasla tokom drugog kvartala za 0,6 odsto, posle rasta od 0,4 odsto u prvom kvartalu. Ekonomisti su očekivali rast od 0,4 odsto. Gfk indeks poverenja potrošača pao je u junu na minus 12 poena sa minus 9 u prethodnom mesecu. Analitičari su očekivali rast na minus 8 poena.
Inflacija potrošačkih cena u Australiji porasla je u drugom kvartalu na 0,4 odsto sa minus 0,2 odsto u prethodnom kvartalu, što je bilo u skladu sa predviđanjima ekonomista. Osnovne cene potrošača porasle su u drugom kvartalu na 0,5 odsto sa 0,2 odsto u prethodnom kvartalu. Analitičari su očekivali rast na 0,4 odsto. Uvozne cene pale su u junu za 1,0 odsto nakon pada od 3,0 odsto u prethodnom mesecu. Analitičari su predviđali rast za 1,6 odsto. Inflacija proizvođačkih cena porasla je u drugom kvartalu za 0,1 odsto nakon pada od 0,2 odsto u prethodnom kvartalu, a očekivao se rast za 0,2 odsto.
Indeks proizvodnje u SAD-u je porastao u junu na 10 poena sa minus 7 u prethodnom mesecu. Analitičari su očekivali rast na minus 4 poena. Indeks poverenja potrošača je pa u julu na 97,3 poena sa 97,4 u junu, dok se predviđao pad na 95,9 poena. Prodaja novih kuća je porasla u junu za 3,5 odsto na 592.000 jedinica sa 572.000 u maju. Narudžbe trajnih dobara pale su u junu za 4,0 odsto nakon pada od 2,8 odsto u prethodnom mesecu, dok su ekonomisti očekivali pad od 1,1 odsto. Osnovne narudžbe trajnih dobara takođe su pale za 0,5 odsto tokom prošlog meseca, a prognozirao se rast za 0,3 odsto, posle pada od 0,4 odsto u prethodnom mesecu. Nedovršena prodaja kuća porasla je u junu za 0,2 odsto nakon pada od 3,7 odsto u prethodnom mesecu, dok su ekonomisti predviđali rast za 1,4 odsto. Broj nezaposlenih, koji su podneli zahtev za inicijalnu pomoć, porastao je tokom prošle nedelje za 14.000 lica na 266.000, sa 252.000 u prethodnoj nedelji. Ekonomisti su očekivali rast na 260.000 lica. Bruto domaći proizvod porastao je u drugom kvartalu na 1,2 odsto sa 0,8 odsto u prethodnom kvartalu, a analitičari su očekivali rast na 2,6 odsto. Indeks troškova zapošljavanja ostao je nepromenjen u drugom kvartalu na 0,6 odsto, što je bilo u skladu sa predviđanjima ekonomista. Indeks proizvodnje u regiji Čikaga pao je u junu na 55,8 poena sa 56,8 u prethodnom mesecu. Analitičari su očekivali pad na 54,0 poena. Indeks raspoloženja potrošača porastao je u junu na 90,0 poena sa 89,5 u prethodnom mesecu. Ekonomisti su predviđali rast na 90,5 poena.
Upozorenje! Ulaganje u Forex (devizno tržište) je ulaganje visokog rizika! Trgovanje na deviznom tržištu uz pomoć margine nosi visok stepen rizika i može da bude nepovoljan za sve investitore. Visok stepen poluga ponuđenih na Forex tržištu može da radi protiv Vas, kao i za Vas. Pre odluke o trgovanju na deviznom tržištu, trebali bi da pažljivo razmotrite ciljeve ulaganja, stepen iskustva i nivo rizika. Postoji mogućnost gubitka dela ili celokupne investicije, zato ne bi trebali da ulažete novac koji ne možete da prihvatite kao gubitak. Samo slobodan višak novca bi trebao da bude korišten za trgovanje. Takođe, treba da budete svesni svih rizika vezanih za trgovanje devizama i da tražite savete od nezavisnih finansijskih savetnika. Dobijene savete koristite na vlastitu odgovornost. ForexSrbija.rs ne prihvata odgovornost za bilo kakav gubitak ili štetu, gubitak profita, koji mogu da nastanu direktno ili indirektno, iz upotrebe ili oslanjanja na podatke objavljene na sajtu.
Copyright © 2010-2019 forexsrbija.rs