U ponedeljak je u Kini objavljen rast maloprodaje u novembru na 11,2 odsto sa 11,0 odsto u prethodnom mesecu, dok su analitičari očekivali rast na 11,1 odsto. Industrijska proizvodnja u Kini porasla je u novembru za 6,2 odsto nakon rasta od 5,6 odsto u prethodnom mesecu. Ekonomisti su predviđali da će da ostane nepromenjena. Kapitalne investicije ostale su nepromenjene u novembru na 10,2 odsto, dok se prognozirao pad na 10,1 odsto.
Treća najveća svetska ekonomija, Japan, objavila je seriju ekonomskih podataka tokom protekle nedelje. Tankan indeks proizvodnje ostao je nepromenjen u poslednjem kvartalu na 12 poena, a analitičari su očekivali pad na 11 poena. Poseban izveštaj je pokazao da je industrijska proizvodnja porasla u novembru za 1,4 odsto nakon rasta od takođe 1,4 odsto u prethodnom mesecu, što je bilo u skladu sa predviđanjima ekonomista. Tercijarni indeks industrijskih aktivnosti porastao je u novembru za 0,9 odsto nakon pada od 0,4 odsto u prethodnom mesecu. Analitičari su očekivali rast za 0,5 odsto. Trgovinski bilans Japana porastao je u novembru na 0.00 sa minus 0.17 triliona jena u prethodnom mesecu. Ekonomisti su predviđali pad na minus 0.21 trilion.
U utorak je u Velikoj Britaniji objavljen rast inflacije maloprodajnih cena u poslednjem kvartalu na 1,1 odsto sa 0,7 odsto u prethodnom kvartalu. Ekonomisti su očekivali rast na 0,9 odsto. Inflacija proizvođačkih cena u Velikoj Britaniji pala je u novembru na minus 1,6 odsto sa 0,2 odsto u prethodnom mesecu. Analitičari su predviđali pad na minus 1,1 odsto. Inflacija potrošačkih cena u Velikoj Britaniji je porasla za 0,1 odsto u novembru, u skladu sa očekivanjima, nakon pada od 0,1 odsto u oktobru. Osnovna inflacija porasla je na 1,2 odsto sa 1,1 odsto u prethodnom mesecu, što je bilo jednako sa prognozama. Stopa nezaposlenosti pala je u oktobru na 5,2 odsto sa 5,3 odsto, dok se prognoziralo da će da ostane nepromenjena. Indeks prosečanih zarada, uključujući i bonuse, porastao je u oktobru za 2,4 odsto, a prognozirao se rast za 2,5 odsto, nakon povećanja od 3,0 odsto. Maloprodaja je porasla u novembru za 1,7 odsto, dok se prognozirao rast za 0,5 odsto, nakon pada od 0,5 odsto u oktobru. Na godišnjem nivou je zabeležen rast po stopi od 5,0 odsto, a očekivalo se povećanje od 3,0 odsto. Osnovna maloprodaja, koja isključuje prodaju automobila, skočila je u novembru za 1,7 odsto. Ekonomisti su predviđali rast od 0,6 odsto, nakon pada od 0,8% u prethodnom mesecu.
Tokom nedelje, investitori su bili fokusirani in a podatke iz evrozone. ZEW indeks ekonomskih očekivanja porastao je u novembru na 33.9 poena sa 28.3 u prethodnom mesecu. Analitičari su očekivali rast na 34.4 poena. Broj zaposlenih u evrozoni porastao je u novembru za 0,3 odsto nakon rasta od 0,4 odsto u prethodnom mesecu. Ekonomisti su prognozirali rast za 0,2 odsto. Kompozitni indeks evrozone, koji pokazuje kombinovanu proizvodnju i uslužni sektor, pao je na 54,0 poena u decembru sa 54,2 u novembru, a prognozirano je da će da ostane nepromenjen. Preliminarni indeks proizvodnje porastao je na 53,1 poen tokom ovog meseca sa 52,8 u novembru, dok se očekivalo da će da ostane nepromenjen. Indeks sektora usluga je pao na 53,9 poena sa 54,2 u novembru, dok se predviđao pad na 54,1 poen. Inflacija potrošačkih cena je porasla u novembru za 0,2 odsto nakon rasta od 0,1 odsto u oktobru, dok su ekonomisti predviđali rast za 0,1 odsto. Na mesečnom nivou je zabeležen pad od 0,1 odsto u novembru, dok je prognoziran pad od 0,2 odsto, nakon rasta od 0,1 odsto u oktobru. Osnovna inflacija, koja isključuje troškove hrane, energije, alkohola i duvana, porasla je za 0,9 odsto u novembru, što je bilo u skladu sa procenama. Tekući račun zone evra pao je u novembru na 20.4 milijarde evra sa 30.1 milijarde u prethodnom mesecu, dok su ekonomisti predviđali pad na 29.9 milijardi evra.
Nemački ekonomski sentiment se poboljšao u decembru za 5.7 poena na 16.1 sa 10.4 u novembaru, dok se predviđao rast za 4.6 poena na 15.0. Indeks trenutnih uslova je porastao na 55.0 poena sa 54.4 u novembru, a očekivao se pad na 54.2 poena. Kompozitni indeks, koji pokazuje kombinovanu proizvodnju i uslužni sektor, pao je na 54,9 u decembru sa 55,2 u novembru, dok se prognozirao rast na 55,3 poena. Preliminarni indeks proizvodnje porastao je na 53,0 poena sa 52,9 u novembru, što je u skladu sa očekivanjima. Indeks sektora usluga je pao na 55,4 poena sa 55,6 u prethodnom mesecu. Ekonomisti su očekivali pad na 55,5 poena. Poslovno poverenje palo je u decembru na 108,7 poena sa 109,0 u novembru, a prognozirano je da će ostati nepromenjeno. Indeks trenutne procene smanjen je na 112,8 poena u decembru sa 113,4 u prethodnom mesecu. Poslovna očekivanja su ostala stabilna tokom ovog meseca na 104,7 poena.
U Americi je u utorak objavljen pad inflacije potrošačkih cena na 0,0 odsto u novembru sa 0,2 odsto u oktobru. Na godišnjem nivou je zabeležen rast od 0,5 odsto, dok se predviđalo povećanje od 0,4%, nakon rasta od 0,2 odsto u oktobru. Osnovne cene su povećane za 0,2 odsto posle rasta od takođe 0,2% u oktobru. Indeks tržišta nekretnina u SAD-u je pao u novembru na 61 poen sa 62 u prethodnom mesecu. Ekonomisti su predviđali rast na 63 poena. U sredu su podaci pokazali da je broj novih kuća porastao u novembru za 10,5 odsto na 1.173 miliona jedinica sa 1.062 miliona jedinica u oktobru. Analitičari su očekivali rast za 6,6 odsto na 1.135 miliona jedinica. Broj izdatih građevinskih dozvola porastao je za 11,0 odsto na 1.289 miliona sa 1.161 miliona u oktobru, a predviđao se pad za 1,0 odsto na 1.150 miliona jedinica. Industrijska proizvodnja u SAD-u pala je u novembru za 0,6 odsto, dok se očekivao pad od 0,1 odsto, nakon pada od 0,4 odsto u prethodnom mesecu. Preliminarni indeks proizvodnje u SAD-u je pao u decembru na 51.3 poena sa 52.8 u prethodnom mesecu, dok su ekonomisti prognozirali pad na 52.6 poena. Bilans tekućeg računa pokazao je pad u novembru na minus 124.1 milijardu dolara sa minus 111.1 milijarde u prethodnom mesecu, dok su analitičari očekivali pad na minus 118.0 milijardi dolara. Broj nezaposlenih, koji su podneli zahtev za pomoć, pao je prošle nedelje za 11.000 lica na 271.000 sa 282.000 u prethodnoj nedelji, dok se prognozirao pad za 7.000 lica na 275.000. Najvažnija vest ove nedelje bila je povećanje kamatne stope, po prvi put od 2006. godine. Federalne rezerve su nakon dvodnevnog sastanka objavili rast stope za 25 baznih poena, odnosno sa 0,25 odsto na 0,50 odsto, što je dovelo do oštrog skoka američkog dolara.
Upozorenje! Ulaganje u Forex (devizno tržište) je ulaganje visokog rizika! Trgovanje na deviznom tržištu uz pomoć margine nosi visok stepen rizika i može da bude nepovoljan za sve investitore. Visok stepen poluga ponuđenih na Forex tržištu može da radi protiv Vas, kao i za Vas. Pre odluke o trgovanju na deviznom tržištu, trebali bi da pažljivo razmotrite ciljeve ulaganja, stepen iskustva i nivo rizika. Postoji mogućnost gubitka dela ili celokupne investicije, zato ne bi trebali da ulažete novac koji ne možete da prihvatite kao gubitak. Samo slobodan višak novca bi trebao da bude korišten za trgovanje. Takođe, treba da budete svesni svih rizika vezanih za trgovanje devizama i da tražite savete od nezavisnih finansijskih savetnika. Dobijene savete koristite na vlastitu odgovornost. ForexSrbija.rs ne prihvata odgovornost za bilo kakav gubitak ili štetu, gubitak profita, koji mogu da nastanu direktno ili indirektno, iz upotrebe ili oslanjanja na podatke objavljene na sajtu.
Copyright © 2010-2019 forexsrbija.rs