Indeks proizvodnih uslova u Japanu pao je u poslednjem kvartalu na minus 11,1 poen sa minus 7,9 u prethodnom kvartalu, dok se očekivao rast na minus 2,1 poen. Industrijska proizvodnja porasla je u maju za 0,5 odsto nakon rasta od 0,3 odsto u prethodnom mesecu, a predviđao se rast za 0,4 odsto.
Industrijska proizvodnja u Kini ostala je nepromenjena u maju na 6,0 odsto, dok su ekonomisti predviđali pad na 5,9 odsto. Maloprodaja je pala u maju na 10,0 odsto sa 10,1 odsto u prethodnom mesecu, a prognoziralo se da će da ostane nepromenjena. Kapitalne investicije su pale u maju na 9,6 odsto sa 10,5 odsto u prethodnom mesecu, dok se očekivalo da će da ostanu nepromenjene.
Podaci u Velikoj Britaniji su pokazali da je inflacija maloprodajnih cena porasla u poslednjem kvartalu za 1,4 odsto, nakon rasta od 1,3 odsto u prethodnom kvartalu, što je bilo u skladu sa predviđanjima. Inflacija ulaznih cena proizvođača porasla je tokom prošlog meseca za 2,6 odsto, nakon rasta od 0,9 odsto u prethodnom mesecu, a prognoziroa se rast za 0,9 odsto. Stopa nezaposlenosti pala je u maju na 5,0 odsto sa 5,1 odsto u prethodnom mesecu, dok se očekivalo da će da ostane nepromenjena. Prosečne zarade po satu, uključujući i bonuse, ostale su nepromenjene u maju na 2,0 odsto, dok se prognozirao pad na 1,7 odsto. Maloprodaja je porasla u maju za 0,9 odsto, nakon povećanja od 1,9 odsto u prethodnom mesecu, a ekonomisti su očekivali rast za 0,2 odsto. Tržišta su pod pritiskom ioči referenduma koji će se održati 23. juna o daljem članstvu Velike Britanije u Evropskoj uniji.
Broj zaposlenih u evrozoni porastao je u maju za 0,3 odsto nakon rasta od takođe 0,3 odsto u prethodnom mesecu, a analitičari su očekivali rast za 0,2 odsto. Industrijska proizvodnja je porasla u maju za 1,1 odsto nakon pada od 0,7 odsto u prethodnom mesecu. Ekonomisti su predviđali rast za 0,8 odsto. Trgovinski bilans je pao u poslednjem kvartalu na 27.5 milijardi evra sa 28.6 milijardi u prethodnom kvartalu. Ekomomisti su očekivali pad na 26.0 milijardi evra. Inflacija potrošačkih cena je ostala nepromenjena u maju na minus 0,1 odsto, što je bilo u skladu sa prognozama. Osnovna inflacija je takođe ostala nepromenjena, na 0,8 odsto, jednako sa očekivanjima. Tekući račun je porastao u aprilu na 34.0 milijarde evra sa 31.3 milijarde u prethodnom mesecu.
Indeks poverenja malih preduzeća u Americi porastao je u maju za 0,2 poena na 93,8, sa 93,6 poena u maju, što je bilo u skladu sa prognozama. Indeks uvoznih cena porastao je u maju za 1,4 odsto nakon rasta od 0,7 odsto u prethodnom mesecu. Podaci su pokazali da je maloprodaja porasla u maju za 0,5 odsto, a prognoziran je rast za 0,3 odsto, nakon rasta od 1,3 odsto u aprilu. Osnovna maloprodaja, koja isključuje prodaju automobila, povećana je za 0,4 odsto u maju, u skladu sa prognozama. Poslovne zalihe su porasle u maju za 0,1 odsto posle rasta od 0,3 odsto u prethodnom mesecu, a ekonomisti su predviđali rast za 0,2 odsto. Inflacija proizvođačkih cena porasla je u maju za 0,4 odsto, dok se prognoziralo povećanje od 0,3 odsto, nakon rasta od 0,2 odsto u aprilu. Osnovne proizvođačke cene, koje ne uključuju troškove hrane i energije, porasle su za 0,3 odsto u maju, a očekivalo se povećanje od 0,1%. Inflacija potrošačkih cena porasla je u maju za 0,2 odsto, nakon povećanja od 0,4 odsto u aprilu, a očekivao se rast za 0,3 odsto. Osnovne cene, koje ne uključuju troškove hrane i energije, porasle su za 0,2 odsto, posle rasta od 0,2 odsto u aprilu. Industrijska proizvodnja pala je u maju za 0,4 odsto nakon rasta od 0,6 odsto u prethodnom mesecu, dok su analitičari očekivali pad za 0,2 odsto. Broj nezaposlenih, koji su podneli zahtev za pomoć, porastao je prošle nedelje za 13.000 lica na 277.000 sa 264.000 u prethodnoj nedelji. Broj novih kuća u Americi pao je u maju na 1.164 miliona jednica sa 1.167 miliona u prethodnom mesecu, dok su analitičari očekivali pad na 1.150 miliona jednica. Broj izdatih građevinskih dozvola je porastao u maju na 1.138 miliona sa 1.130 u prethodnom mesecu, a predviđao se rast na 1.150 miliona.
Upozorenje! Ulaganje u Forex (devizno tržište) je ulaganje visokog rizika! Trgovanje na deviznom tržištu uz pomoć margine nosi visok stepen rizika i može da bude nepovoljan za sve investitore. Visok stepen poluga ponuđenih na Forex tržištu može da radi protiv Vas, kao i za Vas. Pre odluke o trgovanju na deviznom tržištu, trebali bi da pažljivo razmotrite ciljeve ulaganja, stepen iskustva i nivo rizika. Postoji mogućnost gubitka dela ili celokupne investicije, zato ne bi trebali da ulažete novac koji ne možete da prihvatite kao gubitak. Samo slobodan višak novca bi trebao da bude korišten za trgovanje. Takođe, treba da budete svesni svih rizika vezanih za trgovanje devizama i da tražite savete od nezavisnih finansijskih savetnika. Dobijene savete koristite na vlastitu odgovornost. ForexSrbija.rs ne prihvata odgovornost za bilo kakav gubitak ili štetu, gubitak profita, koji mogu da nastanu direktno ili indirektno, iz upotrebe ili oslanjanja na podatke objavljene na sajtu.
Copyright © 2010-2019 forexsrbija.rs