U ponedeljak su objavljeni podaci koji su pokazali da je japanska monetarna baza pala u aprilu na 28,5 odsto sa 29,0 odsto u prethodnom mesecu, dok su analitičari očekivali pad na 28,7 odsto. Prosečne zarade su porasle u poslednjem kvartalu na 0,9 odsto sa 0,0 odsto u prethodnom kvartalu, dok su analitičari očekivali rast na 0,2 odsto. Indeks vodećih ekonomskih indikatora pao je u martu na 99,8 poena sa 101,8 u prethodnom mesecu, dok su analitičari očekivali pad na 99,9 poena. Bilans tekućeg računa Japana porastao je u martu na 1.73 biliona jena sa 1.49 biliona u prethodnom mesecu. Analitičari su očekivali rast na 1.57 biliona jena. Poverenje domaćinstava poraslo je u martu na 41,7 poena sa 40,1 u prethodnom mesecu. Ekonomisti su prognozirali rast na 40,5 poena.
Maloprodaja u Australiji je ostala nepromenjena u aprilu nakon rasta od 0,3 odsto u prethodnom mesecu. Ekonomisti su predviđali rast za 0,4 odsto. Odobrenja za izgradnju novih kuća porasla su tokom prošle nedelje na 3,1 odsto sa minus 6,6 odsto u prethodnoj nedelji, dok se prognozirao rast na 2,0 odsto. Trgovinski bilans je pao u martu na minus 3.410 milijardi dolara sa minus 2.937 milijardi u prethodnom mesecu, dok su ekonomisti predviđali rast na minus 2.600 milijardi dolara.
Aktivnosti u građevinskom sektoru Velike Britanije bile su nepromenjene u martu na 54,2 poena koliko je zabeleženo u februaru. Ekonomisti su očekivali pad na 54,0 poena. Sektor usluga porastao je u martu na 53,7 poena sa 52,7 u februaru, što je bilo u skladu sa prognozama. Ukupna količina kredita u Velikoj Britaniji, koja se ne koristi za kupovinu ili renoviranje kuća, pala je u martu za 9,5 milijardi funti nakon pada od 9,7 milijardi u prethodnom mesecu, a predviđao se pad za 9,2 milijarde funti. U petak su podaci pokazali da je industrijska proizvodnja pala u martu za 0,3 odsto nakon rasta od 0,2 odsto u prethodnom mesecu, a očekivao se rast za 0,1 odsto. Proizvodnja u je pala u martu za 1,1 odsto posle rasta od 0,5 odsto u prethodnom mesecu. Analitičari su predviđali pad za 0,2 odsto. Trgovinski bilans porastao je u martu na minus 11.96 milijardi funti sa minus 12.16 milijardi u prethodnom mesecu, a prognozirao se rast na minus 10.20 milijardi funti.
Indeks poverenja investitora u zoni evra porastao je u martu na 5,7 sa 5,5 u prethodnom mesecu. Analitičari su predviđali rast na 6,4 poena. Inflacija proizvođačkih cena je pala u martu na minus 0,7 odsto sa 1,1 odsto u prethodnom mesecu, a prognozirao se pad na minus 0,6 odsto. Stopa nezaposlenosti pala je u martu na 10,3 odsto sa 10,4 odsto u prethodnom mesecu, što je bilo u skladu sa očekivanjima. Maloprodaja je pala u martu na 0,2 odsto sa 0,3 odsto u prethodnom mesecu, a očekivao se pad na 0,1 odsto, dok su aktivnosti u sektoru usluga pale su u poslednjem kvartalu na 53,1 poen sa 54,0 u prethodnom kvartalu, dok su analitičari očekivali da će da ostanu nepromenjene. Indeks maloprodaje pao je u martu na 49,2 poena sa 50,1 poen koliko je zabeleženo u februaru.
Nemačke industrijske porudžbine su pale u martu na minus 1,2 odsto sa 0,5 odsto u prethodnom mesecu, a prognozirao se pad na 0,2 odsto. Sektor usluga je pao u martu na 55,1 poen sa 55,5 u prethodnom mesecu, a očekivalo se da će da ostane na istom nivou. Industrijska proizvodnja je pala u februaru za 0,5 odsto nakon rasta od 2,3 odsto u prethodnom mesecu, a očekivao se pad za 1,8 odsto. Trgovinski bilans porastao je u martu na 19.8 milijardi evra sa 18.7 milijardi u prethodnom mesecu, a očekivao se pad na 18.5 milijardi evra.
Najveća svetska privreda je tokom ove nedelje objavila seriju ekonomskih pokazatelja. Industrijske porudžbine u Americi pale su u februaru za 1,7 odsto, što je bilo u skladu sa prognozama, nakon rasta od 1,2 odsto u januaru. Trgovinski deficit se proširio u februaru na 47,06 milijardi dolara sa 45,88 milijardi u januaru, a očekivao se rast na 46,2 milijarde. Izvoz je porastao za 1,0% na 178,1 milijardi dolara, dok je uvoz porastao za 1,3 odsto na 225,2 milijarde dolara. Aktivnosti u sektoru usluga porasle su u martu na 54,5 poena sa 53,4 u februaru, dok su analitičari očekivali rast na 54,0 poena. IBD/TIPP indeks ekonomskog optimizma porastao je u martu na 46,3 poena sa 46,8 u prethodnom mesecu. Ekonomisti su očekivali rast na 47,7 poena. Broj hipoteka porastao prošle nedelje za 2,7 odsto nakon pada od 1,0 odsto koliko je zabeleženo u prethodnoj nedelji. Broj nezaposlenih, koji su podneli zahtev za pomoć, pao je prošle nedelje za 9.000 lica na 267.000 sa 276.000 u prethodnoj nedelji. Analitičari su očekivali pad za 6.000 lica na 270.000 lica. Veleprodajne zalihe pale su u poslednjem kvartalu za 0,5 odsto nakon pada od 0,2 odsto u prethodnom kvartalu. Analitičari su očekivali pad za 0,1 odsto.
Upozorenje! Ulaganje u Forex (devizno tržište) je ulaganje visokog rizika! Trgovanje na deviznom tržištu uz pomoć margine nosi visok stepen rizika i može da bude nepovoljan za sve investitore. Visok stepen poluga ponuđenih na Forex tržištu može da radi protiv Vas, kao i za Vas. Pre odluke o trgovanju na deviznom tržištu, trebali bi da pažljivo razmotrite ciljeve ulaganja, stepen iskustva i nivo rizika. Postoji mogućnost gubitka dela ili celokupne investicije, zato ne bi trebali da ulažete novac koji ne možete da prihvatite kao gubitak. Samo slobodan višak novca bi trebao da bude korišten za trgovanje. Takođe, treba da budete svesni svih rizika vezanih za trgovanje devizama i da tražite savete od nezavisnih finansijskih savetnika. Dobijene savete koristite na vlastitu odgovornost. ForexSrbija.rs ne prihvata odgovornost za bilo kakav gubitak ili štetu, gubitak profita, koji mogu da nastanu direktno ili indirektno, iz upotrebe ili oslanjanja na podatke objavljene na sajtu.
Copyright © 2010-2019 forexsrbija.rs