Kineski trgovinski bilans porastao je u julu na 52.31 milijardu sa 48.11 u prethodnom mesecu, a prognozirao se pad na 47.60 milijardi. Inflacija proizvođačkih cena porasla je u julu na minus 1,7 odsto sa minus 2,6 odsto u prethodnom mesecu. Analitičari su prognozirali rast na minus 2,0 odsto. Inflacija potrošačkih cena pala je u julu na 1,8 odsto sa 1,9 odsto u prethodnom mesecu, što je bilo u skladu sa prognozama. Industrijska proizvodnja je pala u julu na 6,0 odsto sa 6,2 odsto u prethodnom mesecu. Ekonomisti su prognozirali pad na 6,1 odsto. Kapitalne investicije su pale u julu na 8,1 odsto sa 9,0 odsto u prethodnom mesecu. Analitičari su očekivali pad na 8,8 odsto. Maloprodaja je pala u julu na 10,2 odsto sa 10,6 odsto u prethodnom mesecu, a prognozirao se pad na 10,5 odsto.
Indeks cena korporativne robe porastao je u julu na minus 3,9 odsto sa minus 4,2 odsto u prethodnom mesecu. Analitičari su očekivali rast na minus 4,0 odsto. Porudžbine osnovnih mašina porasle su u julu na 8,3 odsto sa minus 1,4 odsto u prethodnom mesecu, a predviđao se rast na 3,1 odsto. Indeks tercijarnih industrijskih aktivnosti porastao je u julu na 0,8 odsto sa minus 0,7 odsto u prethodnom mesecu, dok se prognozirao rast na 0,3 odsto.
Nemačka industrijska proizvodnja porasla je u julu na 0,8 odsto sa minus 0,9 odsto u prethodnom mesecu. Analitičari su očekivali rast na 0,7 odsto. Trgovinski bilans pao je u julu na 21.7 milijardi evra sa 22.1 milijarde u prethodnom mesecu, a analitičari su očekivali rast na 22.4 milijarde evra. Inflacija potrošačkih cena porasla je u julu za 0,3 odsto nakon rasta od 0,3 odsto u prethodnom mesecu, što je bilo u skladu sa očekivanjima. Preliminarni bruto domaći proizvod porastao je u drugom kvartalu za 0,4 odsto nakon rasta od 0,7 odsto u prethodnom kvartalu. Ekonomisti su očekivali rast za 0,2 odsto. Indeks veleprodajnih cena porastao je u julu za 0,2 odsto nakon rasta od 0,6 odsto u prethodnom mesecu, dok su analitičari predviđali rast za 0,3 odsto.
Indeks poverenja investitora u evrozoni porastao je u avgustu na 4,2 poena sa 1,7 u prethodnom mesecu, dok su ekonomisti predviđali rast na 3,0 poena. Preliminarni podaci su pokazali da je BDP porastao u drugom kvartalu za 0,3 odsto, koliko je zabeleženo i u prethodnom, što je bilo u skladu sa očekivanjima. Industrijska proizvodnja porasla je u julu za 0,6 odsto nakon pada od 1,2 odsto u prethodnom mesecu. Analitičari su predviđali rast za 0,5 odsto.
Maloprodaja u Velikoj Britaniji je porasla u julu za 1,1 odsto nakon pada od 0,5 odsto u prethodnom mesecu. Analitičari su očekivali pad za 0,7 odsto. Proizvodnja je pala u junu za 0,3 odsto, dok se očekivao pad za 0,2 odsto, nakon pada od 0,6 odsto prethodnom mesecu. Industrijska proizvodnja je porasla za 0,1 odsto u junu, u skladu sa prognozama, nakon pada od 0,6 odsto u prethodnom mesecu. Trgovinski bilans je pao u julu na minus 12.41 milijardu funti sa mins 11.53 milijarde u prethodnom mesecu, dok se predviđao rast na minus 10.00 milijardi funti. RICS indeks bilansa cena kuća porastao je u julu za 5 odsto nakon povećanja od 15 odsto u prethodnom mesecu. Analitičari su predviđali rast za 6 odsto.
Jedinični troškovi rada u Americi porasli su u drugom kvartalu za 2,0 odsto nakon pada od 0,2 odsto u prethodnom kvartalu, dok se predviđao rast za 1,8 odsto. Produktivnost, van poljoprivrednog sektora, pao je u drugom kvartalu za 0,5 odsto nakon pada od 0,6 odsto u prethodnom kvartalu. Ekonomisti su prognozirali rast za 0,4 odsto. Veleprodajne zalihe su porasle u drugom kvartalu za 0,3 odsto nakon rasta od 0,1 odsto u prethodnom kvartalu. Analitičari su očekivali rast za 0,1 odsto. Broj hipotekarnih prijava porastao je prošle nedelje za 7,1 odsto, nakon pada od 3,5 odsto u prethodnoj nedelji. Broj radnih mesta porastao je u junu na 5.624 miliona sa 5.514 miliona u maju. Analitičari su očekivali rast na 5.574 miliona. Savezni budžetski bilans je pao u julu na minus 113.0 milijardi dolara sa 6.0 milijardi u prethodnom mesecu, što je bilo u skladu sa očekivanjim ekonomista. Broj nezaposlenih, koji su podneli zahtev za inicijalnu pomoć, pao je tokom prošle nedelje za 1.000 lica na 266.000 sa 267.000 u prethodnoj nedelji, a predviđao se pad za 2.000 lica na 265.000. Indeks cena uvoza porastao je u julu za 0,1 odsto nakon rasta od 0,6 odsto u prethodnom mesecu, dok se očekivao pad za 0,3 odsto. Indeks cena izvoza je porastao za 0,2 odsto, posle rasta od 0,8 odsto u junu, a prognozirao se rast za 0,1 odsto. Maloprodaja je ostala nepromenjena u julu nakon rasta od 0,8 odsto. Analitičari su očekivali rast za 0,4 odsto. Osnovna maloprodaja je pala za 0,3 odsto posle rasta od 0,9 odsto u prethodnom mesecu, dok se predviđao rast od 0,2 odsto. Inflacija proizvođačkih cena je pala u julu za 0,4 odsto posle rasta od 0,5 odsto u prethodnom mesecu. Ekonomisti su prognozirali rast za 0,1 odsto. Osnovna inflacija je pala za 0,3 odsto nakon rasta od 0,4 odsto u junu, a očekivao se rast za 0,2 odsto. Raspoloženje potrošača poraslo je u julu na 90,4 poena sa 90,0 u prethodnom mesecu. Analitičari su očekivali rast na 91,5 poena.
Upozorenje! Ulaganje u Forex (devizno tržište) je ulaganje visokog rizika! Trgovanje na deviznom tržištu uz pomoć margine nosi visok stepen rizika i može da bude nepovoljan za sve investitore. Visok stepen poluga ponuđenih na Forex tržištu može da radi protiv Vas, kao i za Vas. Pre odluke o trgovanju na deviznom tržištu, trebali bi da pažljivo razmotrite ciljeve ulaganja, stepen iskustva i nivo rizika. Postoji mogućnost gubitka dela ili celokupne investicije, zato ne bi trebali da ulažete novac koji ne možete da prihvatite kao gubitak. Samo slobodan višak novca bi trebao da bude korišten za trgovanje. Takođe, treba da budete svesni svih rizika vezanih za trgovanje devizama i da tražite savete od nezavisnih finansijskih savetnika. Dobijene savete koristite na vlastitu odgovornost. ForexSrbija.rs ne prihvata odgovornost za bilo kakav gubitak ili štetu, gubitak profita, koji mogu da nastanu direktno ili indirektno, iz upotrebe ili oslanjanja na podatke objavljene na sajtu.
Copyright © 2010-2019 forexsrbija.rs