Proizvodnja u oblasti Čikaga se proširila u oktobru na 65,9 poena sa 55,7 u avgustu, dok su ekonomisti predviđali pad na 55,0 poena.
Ekonomija Kanade se proširila u avgustu za 0,3 odsto, nakon rasta od 0,6 odsto u julu, dok su ekonomisti očekivali rast za 0,2 odsto.
Broj ljudi koji su podneli zahtev za pomoć nezaposlenima u SAD-u je pao prošle nedelje za 10.000 na 340.000. Analitičari su očekivali pad za 21.000 na 350.000.
Inflacija potrošačkih cena u zoni evra je porasla za 0,7 odsto u oktobru nakon rasta za 1,1 odsto u septembru. Stopa je i dalje ispod cilja Evropske centralne banke od blizu ali ispod 2%. Osnovna inflacija, koja isključuje troškove hrane, energije, alkohola i duvana, je porasla za 0,8 odsto u oktobru, nakon 1% u septembru.
Balans budžeta španske vlade je porastao u septembru na 3,3 milijarde evra sa minus 2,40 milijarde u prethodnom mesecu. Analitičari su prognozirali rast na 2,50 milijarde evra. Špansko poslovno poverenja je palo u poslednjem kvartalu na minus 14 poena sa minus 12 iz prethodnog kvartala, dok su ekonomisti očekivali pad na minus 11 poena.
Stopa nezaposlenosti evrozone se nije menjala u septembru i ostala je na rekordno visokom nivou, na 12,2 odsto, dok se očekivao pad na 12 odsto. Podaci su pokazali da su među državama članicama, najniže stope nezaposlenosti zabeležene u Austrija (4,9%), Nemačkoj (5,2%) i Luksemburgu (5,9%), a najviše u Grčkoj (27,6% u julu 2013.) i Španiji (26,6%).
Italijanska stopa nezaposlenosti je porasla u poslednjem kvartalu na 12,5 odsto sa 12,4% u prethodnom kvartalu, dok su ekonomisti očekivali da će da ostane nepromenjena. Inflacija potrošačkih cena u Italiji je tokom prošlog meseca pala za 0,3 odsto nakon pada od takođe 0,3% u prethodnom mesecu. Analitičari su predviđali rast za 0,4 odsto.
Francuska inflacija cena proizvođača je ostala 0,3 odsto u septembru, dok se predviđao pad na 0,2 odsto. Potrošnja u Francuskoj je pala u avgustu za 0,1 odsto, a očekivao se rast za 0,3%.
Maloprodaja u Nemačkoj je pala u septembru na minus 0,4 odsto sa minus 0,2 odsto u prethodnom mesecu, dok su analitičari očekivali rast na 0,4 odsto.
Banka Japana nije promenila svoju monetarnu politiku agresivnog popuštanja, što je bilo očekivano. Centralna banka je potvrdila planove za povećanje monetarne baze na godišnjem nivou sa oko 60 biliona jena na 70 biliona. BoJ je povećao projekciju rasta za fiskalnu godinu koja počinje aprila 2014. godine sa 1,3 odsto na 1,5%. Banka je zadržala stabilnu prognozu inflacije, očekujući da će osnovna inflacija potrošačkih cena u fiskalnoj 2015. godini da dostigne 1,9%.
Nemačka Gfk potrošačka klima je pala u septembru na 7,0 poena sa 7,1 u prethodnom mesecu. Ekonomisti su očekivali rast na 7,2 poena.
Nacionalni indeks cena kuća u Velikoj Britaniji je porastao u septembru za 1,0 odsto nakon rasta za 0,9 odsto u prethodnom mesecu, dok su analitičari očekivali rast za 0,7% prošlog meseca.
Stopa nezaposlenosti u Singapuru je pala u poslednjem kvartalu na 1,8 odsto sa 2,1 odsto u prethodnom kvartalu, dok su analitičari predviđali da će da ostane nepromenjena.
Australijske uvozne cene su porasle u septembru na 6,1 odsto sa minus 0,3 odsto u prethodnom mesecu. Ekonomisti su predviđali rast na 4,0 odsto.
Nemački indeks cena uvoza je pao u poslednjem kvartalu na 0,0 odsto sa 0,1 odsto u prethodnom kvartalu, dok su analitičari očekivali da će da ostane nepromenjen.
Japanske prosečne zarade su porasle u trećem kvartalu na 0,1 odsto sa minus 0,9 odsto u prethodnom kvartalu, dok su analitičari očekivali povećanje na minus 0,5 odsto.
Ukupan iznos novih kredita izdatih potrošačima i privredi u Australiji je porastao u septembru za 0,3 odsto nakon rasta od takođe 0,3 odsto u prethodnom mesecu. Analitičari su očekivali rast za 0,4%. Australijska odobrenja za izgradnju novih kuća su porasla tokom prošle nedelje na 14,4 odsto sa minus 1,6% u prethodnoj nedelji, dok se predviđao rast na 2,7 odsto.
Britanski Gfk indeks poverenja potrošača je pao u septembru na minus 11 poena sa minus 10 u prethodnom mesecu, dok su analitičari očekivali rast na minus 8 poena.
Izvor: Admiral Markets Srbija
Upozorenje! Ulaganje u Forex (devizno tržište) je ulaganje visokog rizika! Trgovanje na deviznom tržištu uz pomoć margine nosi visok stepen rizika i može da bude nepovoljan za sve investitore. Visok stepen poluga ponuđenih na Forex tržištu može da radi protiv Vas, kao i za Vas. Pre odluke o trgovanju na deviznom tržištu, trebali bi da pažljivo razmotrite ciljeve ulaganja, stepen iskustva i nivo rizika. Postoji mogućnost gubitka dela ili celokupne investicije, zato ne bi trebali da ulažete novac koji ne možete da prihvatite kao gubitak. Samo slobodan višak novca bi trebao da bude korišten za trgovanje. Takođe, treba da budete svesni svih rizika vezanih za trgovanje devizama i da tražite savete od nezavisnih finansijskih savetnika. Dobijene savete koristite na vlastitu odgovornost. ForexSrbija.rs ne prihvata odgovornost za bilo kakav gubitak ili štetu, gubitak profita, koji mogu da nastanu direktno ili indirektno, iz upotrebe ili oslanjanja na podatke objavljene na sajtu.
Copyright © 2010-2019 forexsrbija.rs