Američki Trezor je objavio da je neto inostrana kupovina dugoročnih hartija od vrednosti pala u februaru i iznosila je 10,1 milijardu dolara, dok je u januaru bila 102,4 milijarde. Strani rezidenti su povećali svoju imovinu u američke dugoročne hartije od vrednosti u februaru, pa je neto kupovina iznosila 24,8 milijardi dolara. Neto kupovina privatnih stranih investitora iznosila je 6,2 milijarde dolara, dok je neto kupovina stranih zvaničnih institucija iznosila 18,6 milijardi.
Maloprodaja u SAD-u je porasla u martu za 0,8 odsto, a očekivao se rast za skromnih 0,3 odsto. Na godišnjem nivou je došlo do rasta po stopi od 6,5% u martu, nakon skoka od 6,4 odsto u prethodnom mesecu.
Njujorški Fed je objavio da se njihov indeks opštih poslovnih uslova pogoršao u aprilu za 13,6 poena na 6,6 sa 20,2 u martu, dok su analitičari očekivali pad za 2,2 poena, na 18,0. Indeksi novih porudžbina i isporuka su i dalje pozitivni, ali su malo porasli.
Prinosi na španske 10-godišnje državne obveznice su probili 6 odsto po prvi put ove godine, zbog zabrinutosti oko sposobnosti zemlje da svoje finansije održi pod kontrolom. Prethodni rekord je zabeležen u novembru 2011. godine, na vrhuncu dužničke krize, pre nego što je Evropska centralna banka ubrizgala oko 1 bilion evra jeftinih trogodišnjih sredstava u bankarski sistem. Prinosi na nemačke 10-godišnje obveznice, koje su najsigurnije u evrozoni, se nalaze na rekordno niskom nivou od 1,628 odsto.
Hipotekarni krediti za kupovinu kuća u Velikoj Britaniji su u februaru porasli za 20% u odnosu na prošlu godinu, ali zajmodavci smatraju da je povećanje podstaknuto promenama pravila u martu, što ne može da ukazuje na oživljavanje tržišta. Ukupno je pozajmljeno 5,4 milijarde funti za kupovinu kuća, što je 2% više nego u januaru.
Italijanski
izvoz je tokom februara bio usporen i zabeležio je rast za 0,1%, dok je u istom
periodu
prošle godine došlo do rasta od 7,3 odsto. Uvoz je povećan za 0,8 odsto na
godišnjem nivou.
Trgovinski suficit u evrozoni je smanjen u februaru, za 3,7 milijarde evra sa 5,3 milijardi koliko je iznosio u januaru, a očekivao se pad na 4,3 milijardi evra. Izvoz je u februaru iznosio 158 milijarde evra, dok je uvoz iznosio 147,2 milijarde.
Funta je pala na najniži nivo u toku četiri dana u naspram američkog dolara, zbog straha da će dužnička kriza u evrozoni da se pogorša. GBP/USD je dostigao 1,5820, najniži nivo para još od 10. aprila, a kasnije se konsolidovao na 1.5830. Kejbl će verovatnoća da nađe podršku na 1,5810, dnu od 4. aprila i otpor na 1.5862. Funta se trgovala blizu 19-mesečnog maksimua u odnosu na evro, pa je forex par EUR/GBP pao za 0,4% na 0,8218.
Švajcarski indeks proizvođačkih cena je u martu porastao, za 0,3 odsto, što je ispod očekivanja od rasta za 0,5 odsto. Na godišnjem nivou je došlo do pada po stopi od 2 odsto, a procenjen je pad za 1,8 odsto.
Izvor: AdmiralMarkets Srbija
Upozorenje! Ulaganje u Forex (devizno tržište) je ulaganje visokog rizika! Trgovanje na deviznom tržištu uz pomoć margine nosi visok stepen rizika i može da bude nepovoljan za sve investitore. Visok stepen poluga ponuđenih na Forex tržištu može da radi protiv Vas, kao i za Vas. Pre odluke o trgovanju na deviznom tržištu, trebali bi da pažljivo razmotrite ciljeve ulaganja, stepen iskustva i nivo rizika. Postoji mogućnost gubitka dela ili celokupne investicije, zato ne bi trebali da ulažete novac koji ne možete da prihvatite kao gubitak. Samo slobodan višak novca bi trebao da bude korišten za trgovanje. Takođe, treba da budete svesni svih rizika vezanih za trgovanje devizama i da tražite savete od nezavisnih finansijskih savetnika. Dobijene savete koristite na vlastitu odgovornost. ForexSrbija.rs ne prihvata odgovornost za bilo kakav gubitak ili štetu, gubitak profita, koji mogu da nastanu direktno ili indirektno, iz upotrebe ili oslanjanja na podatke objavljene na sajtu.
Copyright © 2010-2019 forexsrbija.rs