FOREX SRBIJA
Analize i predviđanja => Fundamentalna analiza => Temu započeo: markot 15.08.2010, 19:12:26
-
Imam malo vise vremena ,pa da ga iskoristim ,nadam se kvalitetnom temom !
Forex i Buducnost ,sta ocekujemo ? Da li ce Forex i trgovanje da se siri ? Da li ce vlasti opet zabraniti trgovinu ,i dozvoliti samo institucijama da obavljaju trgovinu ? Sta mozemo ocekivati od zakonodavne vlasti i buducih zakona ? Kakva je situacija u EVROPI ,AZIJI ? Da li je poceo novi ekonomski rat usvijetu ? Kako ce valutna razmjena uticati na GDP zemalja u buducnosti ?
.....i sve ostalo sto mislite da treba pomenuti !
-
Licno mislim da ce trziste biti volatilnije nego ikada u buducnosti .
Ako pogledamo kompletnu situaciju u svijetu ,ono sto vidimo (makar moje misljenje ) je grupisanje ekonomskih sila . Da li je internet promijenio kompletnu buducnost svih nas ? I sta vidimo u Globalizaciji ?
Jedna stvar na koju bih posebno obratio paznju je HOMOGENIZACIJA u Globailizaciji .Ne tako davno ,proizvodi iz raznih krajeva svijeta su bili gotovo nedostupni vecini zemalja u svijetu .Sada ,znamo i sto je najvaznije mozemo da konzumiramo razne proizvode iz raznih zemalja . Ja kazem ,to je super ...mogu da jedem moju omiljenu cokoladu ,mogu da gledam premijere filmova u ekskluzivnim bioskopima (iako je vlasnistvo inostranih investitora ) ,i mogu lako preko interneta da nabavim gotovo svo pokucanstvo kao i odjecu i obucu iz svih krajeva svijeta ! Dobro je sto se rijec ''nacionalno'' zamijenilo za ''kvalitetno'' ( da se ne shvatimo pogresno ,dosta toga je bilo kvalitetno kao nacionalni proizvod ,ali zbog raznih administrativnih barijera stvoreni su razni monopoli ,gdje se vremenom izgubio kvalitet . Ja sam veliki postovalac trzisne ekonomije,sa minimalnom interevencijom drzavne aparature .Uostalom, drzava je los menadzer ,a jos niko nije dokazao da postoji bolji mehanizam ili bolja osoba koja moze cuvati kapital ,kao njegov vlasnik . Ako imamo konkurenciju ,imamo kvalitet .A konkurencija se ne moze nacionalizovati . ) a kvalitet postaje sve dostupniji ,i sve vise u svim zemljama . Rijec ''kvalitet'' ,da ne bi bilo zabune , ja razumijem kao opsteprihvacena standardizovana jedinica prepoznavanja u mnogim zemljama ! Haahahah ,sada ga zakomlikovah ! :) Razlog zasto sam ovo kazao je jednostavan . Iako je Milka cokolada kvalitet za citavi svijet ,ipak ja tvrdim da moje domace pripremanje iste, je kvalitetnije ! Prije svega ,biram sastojke za koje znam da su organskog porijekla i koje su proizvedene na kvalitetnoj nezgadjenoj zemlji (planina ) . Ali ,ovaj moj proizvod je dostupan samo meni i meni bliskim osobama :)))) Kao takav je nedostupan ostalim ,koji bi mozda zeljeli da ga konzumiraju ,i to ga cini eskluzivnim !
Medjutim ,samo prisustvo Milke tjera sve ostale vece proizvodjace da imaju minimum ''kvaliteta'' kao i cijenu proizvodjaca Milke . To je HOMOGENIZACIJA trzista ,odnosno kupaca ! Za nas kupce je ovo dobro , imacemo bolji ''kvalitet'' ,manje cijene ...bolju uslugu ..itd . Sa ekonomske strane ,mocicemo da ugostimo strance koji zele ovakve proizvode ,i time ostvarimo prihod po drugoj osnovi ,a mi cemo vise biti u ''trendu '' aktuelnog u svijetu :)
Ako pogledamo malo sire ,vidjecemo da mali proizvodjaci nestaju ,dok se formiraju velike kompanije koje dosezu svuda . Kao takve ,postizu status ''to big to fail '' i bitno uticu na kompletnu politicko-ekonomsku sliku ne samoo jedne zemlje ,vec i onih u okruzenju .
E sada zamislite sta se desava u zemljama koje imaju ove transnacionalne kompanije kada valuta u kojoj nabavljaju svoje sirovine skoci za 20% u odnosu na valutu u kojoj prodaju svoju robu ?
MOje misljenje je da ce valute u buducnosti biti mnogo volatilnije . Devizni kursevi su prvi na dnevnom redu svakog zasijedanja vlada . Ako pri tome imate homogenizovane musterije sa homogenizovanim ukusima , onda je jedina razlika - CIJENA koja utice da li ce vas prozivod biti prodat ili ne !
Jedan od razloga kreiranja EU je upravo u monetarizaciji i jacanju ekonomskog bloka u odnosu na Zapad . Za sada postoje problemi u EU ,jer su skorasnje krize pokazale da je tesko odrzati blok na monetarnoj bazi ,bez ekonomske baze ..sto mislim da ce se desiti .
Sto se tice nas trejdera ,nisam siguran kako cemo proci .... Ako u ovom ratu bude pobjedivala samo jedna strana ,onda ni mi necemo dobro proci .
Ko zna ....
-
Svaka čast na razmišljanju !
Najbolji primer tvog razmišljanja pokazao se u petak 13. avgusta.
Nemački BDP skočio je 2,2 % u odnosu na prvi kvartal, odnosno 3,7 % na godišnjem nivou. Reč je o najbržoj stopi rasta nemačke privrede u zadnje 23 godine. Najveća zasluga ovakvom rezultatu pripada valutnom kursu i slabljenju evra od početka godine.
Ako je stanovnik SAD-a imao nameru npr. da kupi MERCEDES u decembru 2009. god. po ceni od 30.000 evra, on bi u tom momentu trebao da iskešira po kursu 1.51 koji je bio u tom momentu 45.300 dolara. Međutim u tom momentu mu se to činilo skupim i doneo je odluku da malo sačeka sa kupovinom...
Posle sedam meseci, u junu ove godine, isti taj kupac je kupio kola, ali u ovom slučaju je mnogo bolje prošao...
Kupio ga je isto za 30.000 evra, ali ga je u dolarima po kursu 1.21 platio samo 36.300 dolara, što je za čak 9.000 dolara jeftinije nego pre samo sedam meseci. Izabrao je pravi momenat za kupovinu, ne samo on , nego i milioni drugih širom sveta.
Rezultat iz svega ovoga se vidi : usledila je najbrža stopa rasta nemačke privrede u zadnje 23 godine...
Ja sam takođe mišljenja da će tržište biti volatilnije nego ikada upravo iz ovog primera koji sam naveo...
Amerika neće sedeti skrštenih ruku, naprotiv i ona želi da njeni proizvodi budu mnogo konkurentniji na svetskom tržištu, a to će postići isključivo veštačkim slabljenjem svoje valute.
-
Homeogneizacija u globalizaciji, dobro rečeno.
To što je super što mogu da jedem omiljenu čokoladu bilo gde da sam, s druge strane dovodi do nestanka lokalnog, pošto je globalno prodrlo, konkurentnije je i proždire, uništava, lokalno, manje.
Pojam kvaliteta je postao sumnjiv jer globalno posebno proizvodi za siromašna tržišta, tako da često kada nešto kupimo kod nas, i to sa markom, nismo sigurni u kvalitet.
Ja nisam veliki pristalica tržišne ekonomije, jer ona dovodi do krize morala, koja dovodi do ekonomske krize, što je i tekuća ekonomska kriza pokazala (desilo se: too big and fall) i uvek će pokazavati jer dovoljno narastao kapital ne preže ni od čega da dalje raste. Npr, ratovi koje Amerika kontinuirano vodi. Pokazalo se da je neodrživo rešnje socijalzma - posao za svakoga, a sa pucanjima se održava rešenje kapitalizma - posao samo za sposobne. Verujem da će se u daljoj budućnosti iznaći neko novo rešenje, posle velikih lomova mnogo većih ekonomija od ovih današnjih.
Delim mišljenje o nestabilnosti tržišta valuta koje nas očekuje. Užasno jako oružije u rukama vlada. Kada je EUR bio na najnižem nivou nedavno, Nemci se nisu uzbuđivali, naprotiv, smatrali su da je baš dobro za njihovu izvoznu ekonomiju. Ali kao i forex, svetska ekonomija je zero sum game. Koliko je nekome bolje, toliko je nekome lošije. U ekonomiji postoji izraz: Nema sretne ekonomije.
Dodao bih da nas očekuje i sve veća likvidnost valutnog tržišta.
Da li će nestati forex? Postoji trend stvaranja jedinstvene svetske valute, ali verovanto ne u našem životnom veku. Čak i da se desi, ostaje mnogo drugih stvari s kojima možemo trgovati.
-
Da li će nestati forex? Postoji trend stvaranja jedinstvene svetske valute, ali verovanto ne u našem životnom veku. Čak i da se desi, ostaje mnogo drugih stvari s kojima možemo trgovati.
To se nikada neće desiti ! Interesi su veći od savršenstva...
-
Ne postoji tacnog i netacnog odgovora u ovoj raspravi , a ni jedan sistem nije idealan . Svojevremeno je Cercil kazao da je demokratija najbolje rjesenje ako pogledamo alternative . Isto tako trzisna ekonomija nije perfektna ,ali je sigurno za svojih 50 godina uradila vise nego i jedan drugi sistem za 500 godina . Polako ,ali sigurno , nacionalne granice slabe i u buducnosti ce se voditi ekonomski ratovi . Valutni rat je (moje misljenje ) tek na pocetku . Godine 1976 se uveo kurs plivajucih valuta ,koji je zamijenio do tada Zlatni standrad . Ispostavilo se da zlatni standard ne moze da funkcionise jer zemlje nisu htjele da ispostuju obaveze proistekle iz medjudrzavnih ugovora (predaja rezervni zlata zbog otkupa valute ) . Plivajuci kurs je prepusten silama ponude i potraznje ,odnosno Adamovoj ''nevidljivoj ruci '' (Adam Smith / Bogatstvo i siromastvo naroda ) . Medjutim savremeni ekonomista Joseph Stiglitz (nobelova nagrada ) je dokazao da trziste ima tkz '' asimetricne informacije '' ,tj. problem negativne selekcije i moralnog hazarda ,ukratko trziste ne pokrece sila ponude i potraznje ..vec sila spekulacije (ocekivanje ) . Veliki igraci posjeduju informacije koje su netacne ili iskrivljene a koje direktno uticu na ishod na trzistu . Jedan od primjera ove negativne selekcije a kasnije Morlanog hazarda je primjer propasti kompanije ''ERNON'' . Ovo su sve negativne strane trzisne ekonomije ,ali ono sto je bolje od svega jeste individualna sloboda ,mogucnost osobe da stvara i inovira ..tako smo i dobili sve ove proizvode za samo 50 godina (sjetite se da 70' u SFRJ vrlo mali broj ljudi je posjedovao televizor ) . Sa druge strane protivteza ovih negativnih pojava su zakon i nezavisno sudstvo ,NVO ,mediji i obrazovanje . Opet moje misljenje -najvaznije od svega je konkurencija .
Sto se tice valuta one ce pratiti ekonomije drzava . Ako jedna strana bude stalno pobjedjivala ,onda mozemo ocekivati ozbiljne promjene . Do tada ,Centralne banke kamatnim stopama odredjuju brzinu odvijanja ekonomije !
-
Ne postoji tacnog i netacnog odgovora u ovoj raspravi , a ni jedan sistem nije idealan . Svojevremeno je Cercil kazao da je demokratija najbolje rjesenje ako pogledamo alternative . Isto tako trzisna ekonomija nije perfektna ,ali je sigurno za svojih 50 godina uradila vise nego i jedan drugi sistem za 500 godina . Polako ,ali sigurno , nacionalne granice slabe i u buducnosti ce se voditi ekonomski ratovi . Valutni rat je (moje misljenje ) tek na pocetku . Godine 1976 se uveo kurs plivajucih valuta ,koji je zamijenio do tada Zlatni standrad . Ispostavilo se da zlatni standard ne moze da funkcionise jer zemlje nisu htjele da ispostuju obaveze proistekle iz medjudrzavnih ugovora (predaja rezervni zlata zbog otkupa valute ) . Plivajuci kurs je prepusten silama ponude i potraznje ,odnosno Adamovoj ''nevidljivoj ruci '' (Adam Smith / Bogatstvo i siromastvo naroda ) . Medjutim savremeni ekonomista Joseph Stiglitz (nobelova nagrada ) je dokazao da trziste ima tkz '' asimetricne informacije '' ,tj. problem negativne selekcije i moralnog hazarda ,ukratko trziste ne pokrece sila ponude i potraznje ..vec sila spekulacije (ocekivanje ) . Veliki igraci posjeduju informacije koje su netacne ili iskrivljene a koje direktno uticu na ishod na trzistu . Jedan od primjera ove negativne selekcije a kasnije Morlanog hazarda je primjer propasti kompanije ''ERNON'' . Ovo su sve negativne strane trzisne ekonomije ,ali ono sto je bolje od svega jeste individualna sloboda ,mogucnost osobe da stvara i inovira ..tako smo i dobili sve ove proizvode za samo 50 godina (sjetite se da 70' u SFRJ vrlo mali broj ljudi je posjedovao televizor ) . Sa druge strane protivteza ovih negativnih pojava su zakon i nezavisno sudstvo ,NVO ,mediji i obrazovanje . Opet moje misljenje -najvaznije od svega je konkurencija .
Sto se tice valuta one ce pratiti ekonomije drzava . Ako jedna strana bude stalno pobjedjivala ,onda mozemo ocekivati ozbiljne promjene . Do tada ,Centralne banke kamatnim stopama odredjuju brzinu odvijanja ekonomije !
Šta reći, nego bravo za komentar !
-
Najbolji primer tvog razmišljanja pokazao se u petak 13. avgusta.
Nemački BDP skočio je 2,2 % u odnosu na prvi kvartal, odnosno 3,7 % na godišnjem nivou. Reč je o najbržoj stopi rasta nemačke privrede u zadnje 23 godine. Najveća zasluga ovakvom rezultatu pripada valutnom kursu i slabljenju evra od početka godine.
Ako je stanovnik SAD-a imao nameru npr. da kupi MERCEDES u decembru 2009. god. po ceni od 30.000 evra, on bi u tom momentu trebao da iskešira po kursu 1.51 koji je bio u tom momentu 45.300 dolara. Međutim u tom momentu mu se to činilo skupim i doneo je odluku da malo sačeka sa kupovinom...
Posle sedam meseci, u junu ove godine, isti taj kupac je kupio kola, ali u ovom slučaju je mnogo bolje prošao...
Kupio ga je isto za 30.000 evra, ali ga je u dolarima po kursu 1.21 platio samo 36.300 dolara, što je za čak 9.000 dolara jeftinije nego pre samo sedam meseci. Izabrao je pravi momenat za kupovinu, ne samo on , nego i milioni drugih širom sveta.
Rezultat iz svega ovoga se vidi : usledila je najbrža stopa rasta nemačke privrede u zadnje 23 godine...
Ako mozes malo da mi pojasnis ovaj tvoj primer, nisam bas neki ekspert za ekonomiju ali zar na ovaj nacin nemacka nije povecala troskove za proizvodnju tog istog automobila kroz "sirovine" koje uvoze za njegovu proizvodnju, ako su za proizvodnju tog automobila uvozili sirovine u vrednostiili 10000 eura po tadasnjem kursu od 1.51 sad bi im za te iste sirovine po kursu 1.21 trebalo 12500 eura?
Recimo generalno da su se povecale cene svega sto nemacka uvozi(da stavimo naftu ovde na prvo mesto) i samim tim su povecani troskovi i cene proizvoda u nemackoj.
Ili negde gresim?
-
Ako mozes malo da mi pojasnis ovaj tvoj primer, nisam bas neki ekspert za ekonomiju ali zar na ovaj nacin nemacka nije povecala troskove za proizvodnju tog istog automobila kroz "sirovine" koje uvoze za njegovu proizvodnju, ako su za proizvodnju tog automobila uvozili sirovine u vrednostiili 10000 eura po tadasnjem kursu od 1.51 sad bi im za te iste sirovine po kursu 1.21 trebalo 12500 eura?
Recimo generalno da su se povecale cene svega sto nemacka uvozi(da stavimo naftu ovde na prvo mesto) i samim tim su povecani troskovi i cene proizvoda u nemackoj.
Ili negde gresim?
ni ja nisam neki struchnjak za ekonomiju, ali kontam da nemachka ima dovoljno sirovina i da nema bash velike troshkove na uvoz konkretno sirovina za proizvodnju automobile... a sigurno ima josh nekih caka....
-
Kratak i jednostavan odgovor na tvoje pitanje je to što su ulazne sirovine ulazna roba ako ih uopšte uvoze i koja je jeftinija od izlazne robe koja je auto i koja je mnogo skuplja od ulazne sirovine, sam izvedi matematiku koja sledi...
-
Automobil je bio samo primer, mogla bi se izvesti tacna racunica na osnovu ukupnog uvoza/izvoza.
Recimo da u slucaju nemacke preovladava izvoz i da su profitirali na ovaj nacin, medjutim sta se desava sa drugim clanicama EU kojima je takodje euro valuta ali im odnos uvoz(van EU)/izvoz nije tako blistav kao sto je slucaj kod Nemacke, da uzmem opet za primer naftu koja bi samo na osnovu promene kursa bila skuplja za 25% u ovom periodu.
Zakljucak bi bio da je nemacka namernim slabljenjem kursa u cilju profita direkto odgovorna za trenutnu situaciju recimo u Grckoj?
-
Izvoznoj ekonomiji kao što je Nemačka, odgovora slabiji EUR, jer ostali deo sveta koji nije vezan za EUR kupuje jeftinije njihove proizvode, a ko je vezan za EUR po nepromenjenim cenama. Što se tiče uvoza sirovina i nafte, to se u razvijenim eknomomijama radi, ne po trenutnim cenama sirovina i nafte, nego se unapred rade future contrats. Ne znam kako ekonomisti to prevode kod nas, nešto kao ugovori o budućoj isporuci. Ono što je bitno za njih je da su se kupac i dobavljač unapred, za jednu pa i više godina dogovorili po kojoj će to ceni biti, bez obzira na zbivanja u svetu. Time se obe strane obezbeđuju za buduće poslovanje, mogu da planiraju i da prave tačnu računicu poslovanja. Narano da to nosi i rizik za svaku stranu, da je mogla da prođe bolje, ali i obezbeđenje da ne prođe lošije. Tu u igru ulaze hedžing fondovi kojima je zadatak da na forexu sačuvaju vrednost novca za te buduće vreme u kome će prispeti obaveze plaćanja, što je dodatni
-
Najbolji primer tvog razmišljanja pokazao se u petak 13. avgusta.
Nemački BDP skočio je 2,2 % u odnosu na prvi kvartal, odnosno 3,7 % na godišnjem nivou. Reč je o najbržoj stopi rasta nemačke privrede u zadnje 23 godine. Najveća zasluga ovakvom rezultatu pripada valutnom kursu i slabljenju evra od početka godine.
Ako je stanovnik SAD-a imao nameru npr. da kupi MERCEDES u decembru 2009. god. po ceni od 30.000 evra, on bi u tom momentu trebao da iskešira po kursu 1.51 koji je bio u tom momentu 45.300 dolara. Međutim u tom momentu mu se to činilo skupim i doneo je odluku da malo sačeka sa kupovinom...
Posle sedam meseci, u junu ove godine, isti taj kupac je kupio kola, ali u ovom slučaju je mnogo bolje prošao...
Kupio ga je isto za 30.000 evra, ali ga je u dolarima po kursu 1.21 platio samo 36.300 dolara, što je za čak 9.000 dolara jeftinije nego pre samo sedam meseci. Izabrao je pravi momenat za kupovinu, ne samo on , nego i milioni drugih širom sveta.
Rezultat iz svega ovoga se vidi : usledila je najbrža stopa rasta nemačke privrede u zadnje 23 godine...
Ako mozes malo da mi pojasnis ovaj tvoj primer, nisam bas neki ekspert za ekonomiju ali zar na ovaj nacin nemacka nije povecala troskove za proizvodnju tog istog automobila kroz "sirovine" koje uvoze za njegovu proizvodnju, ako su za proizvodnju tog automobila uvozili sirovine u vrednostiili 10000 eura po tadasnjem kursu od 1.51 sad bi im za te iste sirovine po kursu 1.21 trebalo 12500 eura?
Recimo generalno da su se povecale cene svega sto nemacka uvozi(da stavimo naftu ovde na prvo mesto) i samim tim su povecani troskovi i cene proizvoda u nemackoj.
Ili negde gresim?
Ovo je pitanje koje dotice i mikroekonomiju i makroekonomiju .
Po zakonima mikroekonomije povecanjem proizvodnje povecavaju se i troskovi .Medjutim na makro nivou GDP (Gross Domestic product ) je zbir svih prozivedenih dobara u jednoj ekonomiji ,+ izvoz minus uvoz . OVo je najjednostavnija jednacina ,a u okviru nje imamo jos doooooooosta toga :) AKO je jak kurs neke zemlje ,onda izvoz slabi a ako je pri tom uvoz na istom nivoou ,posto se nista ne prodaje onda se gomilaju zalihe (ove zalihe ze smatraju buducom investicijom ,osim ako ne trebaju da se otpisu ,odnosno ako ne ide previse amortizacije na njih ) . Dalje , suma svih proizvedenih dobara u jednoj zemlji su : (stednja ,drzavna potrosnja ,licna potrosnja) + uvoz -izovz . Ako je ovaj prvi dio veci od razlike izmedju uvoza i izvoza ,onda je GDP pozitivan ,ako nije onda je negativan i stvara se deficit . Da bi se izbjegao deficit ,jedna od opcija je smanjenje uvoza sirovina ,ali isto tako smanjujete prozivodnju ..dok osnovni troskovi ostaju fiksni (troskovi se povecavaju proizvodnjom VC ,ali osnovni troskovi ostaju konstantni FC ) ,druga opcija je Centralna Banka i operacije na trzistu /kamatne stope ,ili FOMC /FED kod Amerike gdje se smanjenjem kamatnih stopa odvracaju investitori koji kupuju obveznice koje zbog prinosa na kamatne stope kao i jakog kursa daju sigurnu investiciju . Treca opcija je zaduzenje kod MMF ,nastavljajuci jakim uvozom i stvarajuci zalihe za buduci izvoz . 4. Opcija koja je trenutno kod nas u CG je Strane direktne investicije ! ..i tako dalje .Onog momenta kada kurs oslabi i poveca se traznja za vasom robom ,tj. vise izvozimo ..mozemo da iskoristimo zalihe koje su stovrene za vrijeme stagnacije koje daju automatski povecanje na nas Bruto proizovd ,takodje povecanjem prozivodnje ,povecava se i profit ,iako varijabilni troskovi rastu , Granicni troskovi (varijabilni + konstantni ) su manji od Granicnog profita ,znaci mi poslujemo pozitivno . Zato dolazi do povecanja GDP ! Nadam se da je malo jasnije :)
Ono sto moramo znati ,jeste da velike kompanije nemaju mogucnost da mijenjaju cijene svojih izvoznih ,kao i uvoznih dobara iz sata u sat ,ili kao mi ovdje na FX . OVO sto mi trgujemo ,po market orderima je tkx PROMPTNO TRZISTE ,dok je TERMINSKO trziste gdje se kupuju opcije /fjucersi i drugi finansijski derivati za odredjeni vremenski period . Na taj nacin ,izvozno orjentisana preduzeca ,hedzuju svoje pozicije kako ne bi doslo do gubitka ptofita usled promjene kursa . Naravno ,ovo nije 100% moguce ,jer se ne zna koliko ce tacno biti kurs ,zato se i desavaju propadanja firmi . Velike kompanije imaju posebna odeljenja i strucnjake koji se bave ovim pitanjima ,kao i licne bankare koji servisiraju svoje klijente ,a sve njih nadgleda Centralna Bnaka i inistucije vladine i nevladine .
Sto se tice Grcke ja licno mislim da je u pitanju spekulacija . Niko ne mzoe da sakrije 50 ili 100 milijardi gubitka ,niti je bilo ko uspio tako nesto prije ,a kamoli 300 milijardi . Grcka nije ispunjavala uslove prilikom ulaska u EU ,ali je ipak dozovljeno ..mislim da je ovakav scenario planiran ,mada mozda grijesim . Kao jedan od razloga formiranja EU je upravo monetarna stabilnost ,jer zemlje u okruzenju su eksperimentisale sa deviznim kursevima i tako obezbjedivale prednost u odnosu na ostale konkurente . Sada kada nema monetarnih manevara pojavljuje se PIGS ,koje su gle cuda i prije ulaska u EU najvise eksperimentisale sa kursom ,odnosno bili veliki zaduzenici :) ;)
-
Pozdrav za markota i izvinjavam se sto cu morati da te citiram ali sam procitao nesto sto mi prosto.... para usi :))) Pa ne zameri na maloj digresiji.
"trzisna ekonomija nije perfektna ,ali je sigurno za svojih 50 godina uradila vise nego i jedan drugi sistem za 500 godina ".
Nnije tacno to da poslednjih 50 godina razvoja dugujemo trzisnoj ekonomiji vec tehnoloskom razvoju!
"Polako ,ali sigurno , nacionalne granice slabe i u buducnosti ce se voditi ekonomski ratovi "
Sa ovim se uglavnom slazem ali imam zapazanje na ovu tendenciju. Naime, kako to da se vodece ekonomije zdusno zalazu da slabe granice kada je u pitanju kretanje proizvoda ali se grcevito bore protiv kretanja radne snage!!!!!!!!?
"(sjetite se da 70' u SFRJ vrlo mali broj ljudi je posjedovao televizor )"
... dodajem.... takodje tada u SFRJ niko nije imao mobilni telefon :)))
Ja mislim da je kapitalizam uzasno surov ali je nuzan jer koliko toliko filtrira kvalitet od nekvaliteta :) tako da se u nacelu ako sam dobro razumeo slazemo ali mislim da ti pojedini aksiomi nisu na mestu :)
A sto se Forexa tice, iako sam mlad u njemu, mislim da ce postojati dokle god zbog necega ne zasmeta nekom ko je jaci od njega :) A kada budem malo iskusniji dacu i neko svoje preciznije vidjenje stvari :)
Inace mi je priroda (dzungla) vrlo interesantna za poredjenje kada je u pitanju teoretisanje o makroekonomiji, drustveno ekonomskoj formaciji..... bilo kom ljuckom uredjenju koje je nastalo "prirodnim putem", spontano (bez diktature autoktratije...).
Molim da ne budem pogresno shvacen, moj cilj je samo istina a najmanje bih voleo da se, da kazem, raspravljam sa nekim na ovu temu :)
I jos jednom se izvinjavam sto sam malo odlutao od teme :)
-
"trzisna ekonomija nije perfektna ,ali je sigurno za svojih 50 godina uradila vise nego i jedan drugi sistem za 500 godina ".
Nnije tacno to da poslednjih 50 godina razvoja dugujemo trzisnoj ekonomiji vec tehnoloskom razvoju!
"Polako ,ali sigurno , nacionalne granice slabe i u buducnosti ce se voditi ekonomski ratovi "
Sa ovim se uglavnom slazem ali imam zapazanje na ovu tendenciju. Naime, kako to da se vodece ekonomije zdusno zalazu da slabe granice kada je u pitanju kretanje proizvoda ali se grcevito bore protiv kretanja radne snage!!!!!!!!?
Pozdrav Naum, i pozdrav svim clanovima FX Srbija. Dugo se nisam javljao,jako sam zauzet ...navratim, ali kratko :)
Evo moje neko vidjenje,ovog citiranog :
Tehnologija je samo orudje u rukama ljudi( glavama-masta),medjutim sistem je krucijalan za svaki napredak pa i tehnoloski. Ne zaboravimo da liberalizacijom misli, kao i postovanjem svojine, javlja se pogodno tlo za individualni napredak. Toga nije bilo u kolektivnom sistemu, i sva misao je uglavnom dolazila od jedne osobe....a vidimo da nije svako Steve Jobs ( R.I.P). Razvojem trzisne ekonomije, individue su dobili ogromnu motivaciju za pronalazenje novih proizvoda...sve ostalo, ukljucujuci tehnoloski napredak je posledica toga. Svi veci ,i bolji izmumi ,za vrlo kratko vrijeme ( 1950 -poslije Marsalovog plana) su stvoreni zahvaljujuci postojanju sistema trzisne ekonomije. Metak ubija ljude,ali ako nema pistolja ...dzaba ;)
Sto se tice mobilnosti radne snage, pronacices na sajtu moj rad EU i Optimalno valutno podrucje ..tu ima dosta o mobilnosti radne snage u EU.
P.S
Postujem sva civilizovana misljenja i rasparave :)
-
Probacu maksimalno da se uzdrzim od razvodnjavanja teme :)
Moje vidjenje stvari je da se od prvobitne ljudske zajednice pa do dana danasnjeg u sustini nista nije promenilo. Jaci i bahatiji sebi, na stetu slabijeg, pribavljaju ne samo potrebno nego i luksuz.To valjda tako i mora da bi slabiji izumreli a jaci preziveli jer su bolji (filtriranje kvaliteta, jednom recju OPSTANAK). To isto vazi i za globalnu ekonomiju s tim da oni to sada rade na finiji nacin pa ti masu fiktivnim pojmovima poput, slobodu izbora.... slobodu misljenja... slobodu govora... slobodu kretanja... trte mrte... demokratiju... itd.
Tehnoloski razvoj traje od vatre i tocka pa do danas. On ima karakteristiku da progresivno raste. To znaci da jedno otkrice izaziva vise drugih. Na primer, otkricem stamparije ljudi su neuporedivo lakse prenosili znanje pa nisu stalno morali da prolaze kroz iste probleme vec su jurili dalje. Znanje je postalo dostupnije pa je veci broj ljudi bio potencionalni pronalazac sto je dovelo do vise novih otkrica... i tako dalje.
Slazem se da neki sistem moze da bude plodan za razvoj tehnologije a drugi da ga gusi. Gde ces vece gusenje razvoja kad ubise prvo Kopernikusa pa onda Galilea jer im je bilo frka da shvate da je Zemlja okrugla. A po zakonu akcije i reakcije ono sto je bilo guseno religijom moralo je da se naglo razvije kao nauka posle toga.
A da ne spominjemo silu otkrica zbog vojne industrije sa ciljem da neko bude jaci od nekoga i neko osvoji ovog drugog... (Drugi svetski rat)...
Sta vise, imam jako dobar primer gde trzisna ekonomija kakvu danas imamo gusi razvoj novih izvora energije. Na nasu srecu ti sto ih ja zovem jednim imenom jaki, polako gube tu bitku, valjda i sami postaju svesni toga da su resursi nafte ograniceni :).
Ma toliko je stvari uticalo i utice na tehnoloski razvoj i on na njih da polaku uvidjam besmislenost baveci se ovom temom pored forexa... narocito na forumu koji je formiran upravo zbog njega ;D
P.S. I u forexu su veliki igraci ti koji vuku konce pa se i u tom kontekstu uklapa moja teorija o jakima koju gutaju male ;)
-
"trzisna ekonomija nije perfektna ,ali je sigurno za svojih 50 godina uradila vise nego i jedan drugi sistem za 500 godina ".
Nnije tacno to da poslednjih 50 godina razvoja dugujemo trzisnoj ekonomiji vec tehnoloskom razvoju!
Pozdrav, Naum.
Koliko sam razumio,oko ovog gore se nismo slozili u razmisljanju.
U tvom predhodnom izlaganju se slazes da sistem utice na gusenje tehnoloskog razvoja, i da crkvena dogma -sistem ( religija) nije dozvoljavala tehnoloski napredak. To znaci da je tehnologija orudje u rukama ljudi, odnosno sistema ? Ako se slazemo do ove konstatacije, onda mozemo reci da je poslednjih 50 godina bilo vise izuma,nego poslednjih 500 ?Ako se slazemo i sa ovom konstatacijom, onda mozemo reci da je trzisna ekonomija motivisala svaku individuu u maksimalnom iskoriscavanju svojih bogom datih talenata? U drugim sistemima, osoba je trebala da se rodi privilegovana da bi imala mogucnost da mijenja svijet. Danas je to moguce, i ako vas zvijezde ne prate od rodjenja ( primjer STEVE JOBS- R.I.P ili Bill Gates, Nikola Tesla ..itd.)
Sto se tice tehnoloskog razvoja od vatre i tocka, slozicemo se da tada nije bilo nekog suptilnijeg (drustvenog- socijalnog ) sistema osim prezivljavanja, pa time takav razvoj nije imao ko da koci.
Zasto trzisna ekonomija nije optimalna ,naveo sam u istom tekstu,i pomenuo Nobelovca Josepha Stiglitz-a , koji je dobio Nobelovu nagradu obradivsi ovaj problem, tj. problem asimetricnih informacija u trzisnoj ekonomiji.
Sve sto direktno ili indirektno utice na pomjeranja ponude i potraznja(trziste) na svjetskom,ili lokalnom nivou - definitivno utice i na valutno trziste. Zato, rasprave na ove i slicne teme, misljenja sam, nije skrecanje sa zadate teme ;) Uostalom, mozda treba promijeniti naslov ,i samo staviti Buducnost ? Nobelovac , Robert Mundell, se zalaze za jednu jedinstvenu valutu u citavom svijetu.
pozdrav ;)
-
Pozdrav markot :)
Koliko ja vidim, mi raspravljamo sta je starije, koka ili jaje ;D
Primetio sam da si mi pojedini misli izvukao iz konteksta :) Nema veze.
Ovako, ja mislim da se tehnologija i sistem prozimaju i definitivno uticu jedno na drugo ali ne u toj meri u kojoj podrazumeva tvoja recenica koja mi je zasmetala :) (ili sam je ja bar tako razumeo). Zato ja mislim da su se prosto tako kockice slozile a ne da je trzisna ekonomija sa svojih "90%" zasluzna za tehnoloski razvoj. Opet, to je ona prica, da li je genije napravio situaciju ili je situacija napravila genija :). U svakom slucaju, uverenja sam da ce tehnika i tehnologija da odigraju kljucnu ulogu u formiranju buduceg sistem :). Upravo zato sto inteligentno postavljeni sistemi zamenjuju ljudski rad, kao na primer EA u forexu ;)
Mozda si primetio da cesto pisem "ja mislim", to je zato sto sam skromnog znanja pa ne mogu da ti navedem ni jednog Nobelovca koji je obradio ovu temu i da se pozovem na njegov rad :-[
Mada sam potpuno razumeo to da trzisna ekonomija nije optimalna i zasto nije kao i tvoje objasnjenje utemeljeno na radu Nebelovca Josepha Stiglitch-a.
Kada sam pominjao skretanje sa teme mislio sam na to da se na forumu 99% reci vrti oko pipseva :) A ovo je dobar pokusaj da se to malo promeni i da se pocne diskutovati i o teoriji ;)
U svakom slucaju, posto znam da u trzisnoj ekonomiji veliki jedu male, zalazem se za udruzivanje bar znanja ako ne i kapitala nas sitnih, cisto radi opstanka (cast izuzecima koji sebe vec smatraju velikim :))
Zato sam na forumu, zato imam zelju da ostane najjaci, zato polemisemo ;)